UDK UD C 9ii.3:63 (497.13 »Mihovljani, Draž«) = 20 SOCIJALNO-GEOGRAFSKI ASPEKTI TRANSFORMACIJE
NAŠIH AGRARNIH PODRUČJA
(Na primjeru naselja Mihovijani u Hrvatskom Zagorju i Draž u Baranji
Ivan C r k v e n č i ć *
Transformacija agrarnog područja vrši se pod utjecajem procesa koji bi mogli obuhvatiti širim nazivima: industrijalizacija-urbanizacija, de- agrarizacija-deruralizacija. Navedeni nazivi su uvjetni, jer obuhvaćaju procese koji su komplementarni, tj. međusobno povezani i to uzročno i posljedično.
Imajući na umu povezanost navedenih procesa, pod deagrarizacijom podrazumijevamo one procese koji nastaju uslijed napuštanja poljopri- vrede sa strane dijela poljoprivrednog stanovništva kojem je poljòpri- vreda ranije bila jedini izvor životne egzistencije.
Napuštanje poljoprivrede od dijela ranijeg poljoprivrednog stanov- ništva, kao i prihvaćanje nepoljoprivrednih zanimanja od dijela mlađeg naraštaja poljoprivrednog stanovništva uvjetovano je općim ekonom- skim razvojem i u skladu s teorijom J. Fourastića (1) o preslojavanju stanovništva unutar triju sektora djelatnosti. U navedenoj teoriji je bitno to, da u zemljama u kojima raste proizvodnja i produktivnost, broj po- ljoprivrednog stanovništva postepeno opada i to prvo relativno, a zatim i apsolutno.
Osim navedene uvjetovanosti deagrarizacije općim gospodarskim raz- vojem, deagrarizacija je regionalno uvjetovana i drugim razlozima, zbog kojih proces rezultira posebnim popratnim pojavama.
Smatramo da kod toga postoje 2 grupe regionalno različitih faktora deagrarizacije. Faktori I grupe ili tzv. unutrašnji faktori leže u struk- turi samih poljoprivrednih gospodarstava, a faktori II grupe ili tzv.
vanjski faktori proizlaze iz opće gospodarske strukture nekog područja.
Poznato je da među unutrašnjim faktorima deagrarizacije individu- alnih poljoprivrednih gospodarstava u prilikama u Jugoslaviji odlu- čujući utjecaj imaju slijedeći: sitan i fragmentiran posjed, nedovoljna iskorištenost poljoprivredne radne snage, nizak dohodak i nepovoljniji socijalni status zaposlenih u poljoprivredi u odnosu na zaposleno sta- novništvo neagrarnih zanimanja. Od vanjskih faktora odlučujuću ulogu
* dr., redni univ. prof., OOUR Geografski odjel, Prirodno-matematički fakullet, Marulićev trg 19, 41000 Zagreb, YU.
igra sposobnost neagrarne privrede da zaposli radnu snagu koja poljo- privredu napušta (2).
U stručnoj literaturi je dosta pisano o uvjetima, oblicima i poslje- dicama deagrarizacije, pretežno međutim, na osnovu statističkih poda- taka. Zelja mi je zbog toga da na osnovu dvaju primjera istraživanja (sela Mihovljani u Hrvatskom Zagorju i Draž u Baranji), u okviru prak- tikuma studenata PMF-a Zagreb, ukažem na posljedice deagrarizacije individualnih poljoprivrednih domaćinstava, prvenstveno sa stajališta postepenog diferenciranja poljoprivrednih domaćinstva u različite so- cijalne grupe, koje su nosioci daljnjih procesa povezanih s deagrarizaci- jom.
Socijalno-ekonomske grupe domaćinstava
Izdvajanjem socijalnih grupa izvršena je na osnovi izvora prihoda domaćinstava, tj. na osnovi angažiranosti aktivnih muških i ženskih čla- nova (od 15 do 60 god.) domaćinstava u vlastitoj poljoprivredi i nepo- Ijoprivrednim zanimanjima, kao i na osnovi zastupljenosti dobnih sku- pina do 60 godina života u ukupnom broju stanovništva.
U većem broju različitih socijalnih grupa najčešće se javlja slijede- ćih 6 socijalno-ekononiskih grupa domaćinstava.
Poljoprivredna domaćinstva:
1) Cisto poljoprivredna domaćinstva, s prihodima samo iz poljopri- vrede, ali s time da u poljoprivredi rade svi aktivni muški i ženski čla- novi.
2) Ženska poljoprivredna domaćinstva, samo s prihodima iz poljopri- vrede, ali s time da takva domaćinstva uopće nemaju mušku aktivnu radnu snagu, pa i u vlastitoj poljoprivredi radi samo ženska aktivna
radna snaga. \ 3) Staračka poljoprivredna domaćinstva, s prihodima samo iz poljo-
privrede, ali s time da takva domaćinstva uopće nemaju aktivnu radnu snagu, ni mušku ni žensku, već samo osobe iznad 60 god. starosti.
Mješovita domaćinstva:
4) Mješovita muška domaćinstva, s prihodima iz poljoprivrede i iz- van poljoprivrede, ali s time da u poljoprivredi još uvijek radi i muška i ženska aktivna radna snaga.
5) Mješovita ženska domaćinstva, s prihodima iz poljoprivrede i iz- van poljoprivrede, ali s time da u poljoprivredi radi samo ženska ak- tivna radna snaga, dok je sva muška radna snaga zaposlena u nepoljo- privrednim djelatnostima.
Nepoljoprivredna domaćinstva:
6) Nepoljoprivredna domaćinstva, domaćinstva sa zemljišnim posje- dom, ali bez aktivne radne snage u poljoprivredi, jer svi aktivni članovi već rade u djelatnostima izvan poljoprivrede.
104
Primjer naselja Mihovljani u Hrvatskom Zagorju i Draž u Baranji Za ilustraciju tih socijalno-ekonomskih procesa analizirali smo so- cialne grupe u dva naselja. Kao što se iz tablice 1 i 2 vidi, deagrariza- cija je u oba sela zahvatila najveći broj poljoprivrednih domaćinstava, ali, u skladu s različitim uvjetima, ona nije jednaka. U oba primjera na čisto poljoprivredna domaćinstva otpada već manje od 1/3 svih doma- ćinstava: u Mihovljanima 19,0 °/o, a u Dražu 31,3 °/o. Deagrarizacija je, međutim, potpuno transformirala relativno samo manji broj domaćin- stava jer na nepoljoprivredna domaćinstva u oba primjera otpada ma- nje od 1/5: u Mihovljanima 9,1 °/o, a u Dražu 15,4 °/o. Najveći broj do- maćinstva je, dakle, djelomično transformiran. To su mješovita doma- ćinstva s prihodima iz poljoprivrede i izvan poljoprivrede. Na njih u Mihovljanima otpada 57,6 °/o, a u Dražu 26,1 °/o, odnosno dvostruko ma- nje nego u Mihovljanima.
Tab. 1. Socijalne grupe domaćinstava sela Mihovljan (M) 1973. g. i sela Draž (D) 1975. g. prema izvorima prihoda.
Socijalne grupe domaćinstava
Broj domaćinstava Broj članova Socijalne grupe
domaćinstava M D M D
U k u p n o 321
100%
268 100 %
1475 100%
887 100%
P o l j o p r i v r e d n a d o m a ć i n s t v a
Čista poljoprivredna 61
19,0 % 84
31,3 % 294
19,9 % 323 36,4 % Ženska poljoprivredna 20
6,2%
18 6,7%
55 3,7 %
40 4,5 % Staračka poljoprivredna 26
8,1 %
55 20,5 %
42 2,8%
79 8,9%
M j e š o v i t a d o m a ć i n s t v a
Muška mješovita 48
14,9 %
26 9,7%
299 20,3 %
130 14,7 % Ženska mješovita 137
42,7 %
44 16,4 %
683 46,3 %
174 19,6 % N e p o l j o p r i v r e d n a
d o m a ć i n s t v a 29 9,1 %
41 15,4 %
102 7,0%
141 15,9 %
Tab. 2. Socijalne grupe domaćinstava sela Mihovljan (M) 1973. g. i sela Draž (D) 1975. g. prema djelatnostima njihovih aktivnih članova.
Aktivni članovi (15—59) Socijalne grupe
domaćinstava
UKupno aktivni članovi M D
U poljoprivredi M D
Zaposleni
M D
U k u p n o 100%
720 100%
100%
486 100%
59,3 % 427 100%
64,4 % 313 100%
40,7 % 293 100%
35.6 % 173 100 % P o l j o p r i v r e d n o
d o m a ć i n s t v o Čista poljoprivredna
100%
145 20,1 % 100%
192 39,5 % 100%
145 33,9 % 100%
192 61,3 % —
—
Ženska poljoprivredna 100%
18 2,5%
100%
19 3,9%
100%
18 4,3%
100%
19 6,1 % — —
Staračka poljoprivredna — — — — — —
M j e š o v i t a d o m a ć i n s t v a Muška mješovita
100%
174 24,2 % 100%
17,7 % 86
56,3 % 98 22,9 %
60.5 % 52 16.6 %
43,7 % 25,9 % 76
39.5 % 34 19.6 % Ženska mješovita 100%
341 47,4 % 100%
105 21,6 %
48,7 % 166 38,9 %
47,6 % 50 16,0 %
51,3 % 175 59,7 %
52,3 % 31,8 % 55 N e p o l j o p r i v r e d -
n a d o m a ć i n s t v a 100%
42 4,8%
100%
84 17,3 %
—
—
100%
42 14,4 % 100%
84 48,6 %
Zbog navedenih različitih uvjeta deagrarizacije, domaćinstava naime, u različitoj mjeri teže kombiniraju prihode iz poljoprivrede i neagrar- nih zanimanja. Kod toga je došla do izražaja i razlika u mogućnosti za- pošljavanja. Mihovljani je tradicionalno naselje rudara (radili su u ob- ližnjem ugljenokopu Golubovec), a danas je bliže većem broju naselja koja nude radna mjesta (blizina Zagreba), nego Draž kojeg se stanov- nici mogu zaposliti prvenstveno u PIK-u Belje.
Posebno treba spomenuti ženska i staračka poljoprivredna gospo- darstva na koja u Mihovljanima otpada 14,3 %, a u Dražu čak 27,2 %>.
Ta su domaćinstva ostala poljoprivredna, ali u poljoprivredi više uopće nema nikakve aktivne radne snage, ili je to samo ženska aktivna radna snaga. Kao što ćemo kasnije vidjeti, ta su domaćinstva u najvećem bro- ju posljedica 2 glavnih demografskih popratnih pojava deagrarizacije:
starenja stanovništva i feminizacije poljoprivrede.
Feminizacija nije popratna pojava deagrarizacije kad se ona vrši zbog općeg gospodarskog napretka. Nje dakle nema u razvijenim zem- ljama. Ona je, međutim, tipična popratna pojava kod nas, ali je i tu vjerojatno privremenog karaktera.
106
Starenje stanovništva odražava se na manji prirodni prirast i na sla- biju reprodukciju stanovništva. Na stanovništvo od 15 godina života ot- pada u Mihovljanima 17,4%, a u Dražu 18,9 % , ali taj udio postaje sve manji što se vidi iz sve jačeg sužavanja baze životnog stabla. Međutim, i taj relativno mali prirodni prirast najvećim dijelom ne ostaje u poljo- privredi, već prelazi u druga zanimanja kod čega dio može ostati u na- selju, a dio iseljava.
Naveden proces u oba naselja u skladu je s općim procesom u našim ruralnim sredinama. Utvrđeno je (3) da se u ruralnim krajevima SRH u razdoblju 1961—1971. broj stanovnika smanjio za 6,5 %, odnosno da je negativna migracijska bilanca tih prostora bila dvostruko veća (—12,4%), jer je izgubljen sav prirodni prirast (5,9%) i povrh toga još 6,5 % demografske osnovice iz 1961. godine.
Prelaz stanovništva iz poljoprivrede u druga zanimanja kod nekih domaćinstava rezultira i napuštanjem naselja, barem jednog dijela nji- hovih članova, pa to uz sve manji prirodni prirast uvjetuje pad broja domaćinstava i stanovništva.
Mihovljani je 1971. god. imao 8 4 % stanovništva u odnosu na broj 1953. kada je u selu postignut najveći broj stanovnika (2177). Međutim, prilikom anketiranja 1973. od 419 statistički iskazanih domaćinstava mogli smo utvrditi samo 321 (77,9% u odnosu na broj 1953), koja su ima- la 1475 stanovnika (67,7 % u odnosu na broj iz 1953. g.). Slična je situa- cija utvrđena i u selu Draž. Tu je 1971. god. bilo 80,7% stanovništva u odnosu na 1948. god. kada je ovo naselje imalo najviše stanovnika (1468).
Broj domaćinstava je u istom razdoblju smanjen na 87,1 % . Prilikom anketiranja 1975. god. mogli smo utvrditi samo 268 domaćinstava (60,2 posto u odnosu na broj iz 1948. g.), sa 888 stanovnika (60,4% u odnosu na 1946. g.).
U oba naselja bilo je zapuštenih kuća. Njihov je broj bio naročito velik u Dražu, gdje se osim toga mogla opaziti samo slaba građevna dje- latnost. Suprotno tome u selu Mihovljani bilo je dosta novih kuća, a vršila se transformacija starih. Stekao se dojam da se u Mihovljanima deagrarizacijom ruši staro, ali stvara i nešto novo, dok se u Dražu ruši staro, a da se ne stvara ništa novo.
Teško je predvidjeti daljnji tok deagrarizacije. Nju možemo nazri- jeti samo na osnovu demografske strukture stanovništva pojedinih so- cio-ekonomskih grupa domaćinstava. Ograničit ćemo se kod toga na selo Draž (si. 1).
Iz slike se vidi da demografska struktura svih 6 socijalno-ekonom- skih grupa domaćinstava znatno odudara od već poznatih tipova pira- mide stanovništva. Sve one pokazuju karakteristike koje su odraz br- zog, ali nenormalnog razvoja. Na osnovu zastupljenosti pojedinih dobnih skupina i udjela stanovništva sa radom u poljoprivredi i onog zaposle- nog u drugim zanimanjima može se predvidjeti slijedeći razvoj: na žen- ska i staračka domaćinstva od ukupno 268, otpada čak 73 ili 27,2 % , što znači da je preko 1/3 svih domaćinstava u fazi odumiranja. U te dvije socijalne-ekonomske grupe živi preko 40 % svih staraca sela, a samo 3 % mještana do 20 godina života.
Dobna struktura i djelatnost aktivnog stanovništva kod ostalih 195 domaćinstava ukazuje da će se ona i dalje razvijati u uvjetima proce- sa deagrarizacije, tj. da će se postepeno transformirati iz čisto poljo- privrednih preko mješovitih u nepoljoprivredna domaćinstva, što znači da će broj čisto poljoprivrednih i dalje opadati.
Zaključci
Teško je predvidjeti dokle će proces opadanja broja čisto poljopri- vrednih gospodarstava ići, jer on nije uvjetovan samo unutrašnjim fakto- rima deagrarizacije. Sigurno je da će se nastaviti i dalje, što bi bilo u skladu s nekim procjenama da će deagrarizacija u Hrvatskoj do 1985.
godine smanjiti broj poljoprivrednog stanovništva na 20 °/o od ukupnog stanovništva.
Ostale socijalno-ekonomske grupe domaćinstava će se brojem sigur- no povećati. Ostaje pitanje da li će se pad čisto poljoprivrednih doma- ćinstava odraziti na povećanje mješovitih ili nepoljoprivrednih doma- ćinstava. Treba pretpostaviti da mješovita domaćinstva u našim uvje- tima nisu samo prelazni fenomen u razvoju od poljoprivrednih u nepo- ljoprivredna domaćinstva, i da će se ona održati. Sigurno je međutim, da će se ženska mješovita domaćinstva postepeno pretvoriti u nepoljo- privredna čime će se broj ovih posljednjih povećati.
Oba naselja već u vrijeme anketiranja nisu imala isključivo agrarni karakter. Bio je znatan broj onih koji su bili zaposleni u drugim zani- manjima i to u najvećem broju u drugim mjestima.
U aktivnom stanovništvu, poljoprivredno stanovništvo u Mihovljani- ma participiralo je s 59%, a u Dražu sa 64 °/o. Ostali aktivni članovi domaćinstava su već radili u izvanpoljoprivrednim djelatnostima. Kod toga treba napomenuti da je najveći broj aktivnog poljoprivrednog sta- novništva dao relativno mali broj čisto poljoprivrednih domaćinstava i to u Mihovljanima oko 40 %, a u Dražu čak 61 °/o', svih aktivnih poljo- privrednika tih naselja.
U ovom prikazu dati su samo neki elementi socijalno-geografske transformacije analiziranih naselja. Odabrani primjeri nisu ni tipični u Hrvatskoj. Zelja nam je bila da opći razvoj ilustriramo na konkretnim primjerima.
Socijalne grupe domaćinstava sela Draž 1975.: 1 — čisto poljoprivredna domaćinstva, 2 — ženska poljoprivredna domaćinstva, 3 — staračka domaćin- stva, 4 — mješovita muška domaćinstva, 5 — mješovita ženska domaćinstva i 6 — nepoljoprivredna domaćinstva; a — aktivno stanovništvo u poljoprivredi, b — aktivno nepoljoprivredno stanovništvo, c — stanovništvo s više od 60 go- dina, d — djeca, đaci i studenti; M — muško, Z — žensko.
Social groups of households in the village of Draž in 1975. 1 — pure agricultural households, 2 — agricultural households of female owners, 3 — agricultural households of old people, 4 — mixed male households, 5 — mixed female households, 6 — non-agricultural households; a — active agricultural population, b — active non-agricultural population, c — population aged over 60 years, d — children and school-children, M — males, Ž — females.
108
Bibliografija — Bibliography
1. J. Fourastié, Le grand éspoire du XXe siecle, Paris, Gallimard, 1963.
2. Y. Puljiz, Proces deagrarizacije stanovništva u Jugoslaviji, Geografski aspekt društveno-gospodarskog razvitka SFRJ i svijeta u poslijeratnom razdob- lju, Zagreb 1976.
3. M. Friganović, Socijalno-geografski aspekt promjene demografske struk- ture stanovništva SRH, predavanje održano na znanstvenom kolokviju članova Geografskog zavoda PMF-a, Sveučilišta Zagreb i Ekonomsko-geografskog insti- tuta Sveučilišta München, i to u Šmidhenu kod Zagreba u veljači 1977. godine.
THE SOCIAL GEOGRAPHICAL ASPECTS OF THE TRANSFORMATION OF OUR AGRICULTURAL AREAS
Ivan C r k v e n č i ć (Summary)
The author bases his conclusions on the results of the research on two vil- lages (Mihovljani in the Zagorje region and Draž in the Baranja region) con- ducted in the framework of the field work training programme for students of the Geographical Institute of the Faculty of Natural Sciences of the University of Zagreb in the years 1973 and 1975. Social groups of household, emerging in the process of the differentiation of the deagrarisation of the formerly entirely agricultural households, were indentified.
The information was collected on the sources of income of the households (based on the figures for the employement of the economically active male and female members of households aged 15 to 59 years either in agriculture or in other branches and on the share of the age groups of less than 60 years in the total population) classified in six socioeconomic groups most generally repre- sented. Each socio-economic group, so identified, utilies the landholdings in a specific way and factors determining the future process of the deagrarisation are also closely related to these groups.
110
