KRATKI PRIKAZ STRUČNO-PeDAGOŠKe PRAKSe STUDeNATA INTeGRIRANOG PReDDIPLOMSKOG I DIPLOMSKOG SVeUČILIŠNOG

UČITeLJSKOG STUDIJA PRI UČITeLJSKOM fAKULTeTU SVeUČILIŠTA U RIJeCI

1.1. Uloga škola vježbaonica i učitelja/ica mentora/ica u profesionalnom osposobljavanju studenata učiteljskog studija

Uloga škola vježbaonica i učitelja/ica mentora/ica u profesionalnom ospo-sobljavanju studenata učiteljskog studija referira se na ključne segmente opisa zadaća vježbaonica, poslova koji se ostvaruju u vježbaonici u suglasju s izved-benim programima fakulteta te obveza učitelja mentora.

Zadaće vježbaonice su: uključivanje studenata u oblike odgojno-obrazovnog i rehabilitacijskog rada predviđenog planom i programom rada fakulteta koji se mogu ostvariti u vježbaonici; osposobljavanje studenata za praktičnu primjenu stručno-metodičkih, pedagoško-psiholoških i defektoloških znanja u neposre-dnom odgojno-obrazovnom radu; upućivanje studenata u praktično ostvarivanje

pojedinih faza odgojno-obrazovnog rada, kao što su: planiranje i programiranje, pripremanje i izvođenje, praćenje i vrednovanje odgojno-obrazovnog rada; upo-znavanje studenata s primjenom inovacija i suvremenih nastavnih tehnologija u odgojno-obrazovnom radu; razvijanje afiniteta i profesionalnog odnosa studenata prema odgojno-obrazovnoj i rehabilitacijskoj djelatnosti; razvijanje specifičnih pro-fesionalnih sposobnosti studenata za rad u izvannastavnim aktivnostima; razvija-nje sposobnosti studenata da promatraju, analiziraju i vrednuju vlastiti i tuđi rad.

U vježbaonici, u skladu s izvedbenim programima fakulteta, grupno ili indi-vidualno, ostvaruju se slijedeći poslovi: hospitiranje studenata, individualni na-stavni sati studenata, javni nana-stavni sati studenata, uzorna predavanja mentora, analiza provedenog rada, upoznavanje organizacije rada i razvojno-pedagoške djelatnosti škole i druge organizacije, permanentno obrazovanje mentora i reha-bilitacijsko-nastavni rad. U tim poslovima sudjeluje nastavnik metodike, mentor i studenti.

Mentor u vježbaonici obvezan je: planirati, pripremati i vrednovati rad stude-nata, surađivati s nastavnikom metodike, surađivati s ostalim mentorima u vjež-baonici, sudjelovati u analizi održanih nastavnih sati studenata, permanentno se stručno i pedagoški usavršavati te biti nazočan na sjednicama znanstveno-na-stavnog vijeća i drugih stručnih tijela fakulteta, kada se raspravlja o pitanjima iz područja metodike i stručno-pedagoške prakse studenata.

Učitelji i nastavnici, koji imaju odgovarajuću stručnu spremu propisanu zako-nom, potrebnu pedagošku-psihološku naobrazbu te udovolje kriterijima ocjenji-vanja utvrđenim Pravilnikom o napredovanju učitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem školstvu iz 1995. godine, mogu napredovati u zvanja učitelja mentora i učitelja savjetnika.

Elementi za vrednovanje stručnosti i kvalitete rada učitelja su: uspješnost u radu s učenicima, izvannastavni stručni rad, stručno usavršavanje. U kontekstu provedbe školske prakse, značajno je naglasiti da se izvannastavni stručni rad učitelja vrednuje s tri boda za mentorstvo studentima.

1.2. Oblik organizacije i programske odrednice Školske prakse

Odgojno-obrazovni proces Integriranog preddiplomskog i diplomskog učitelj-skog studija odvija se u dvjema sadržajno, metodički, ali i metodološki, svojstve-nim i povezasvojstve-nim etapama. Prva se izvodi putem integrirane nastave u ustanovi Učiteljskog fakulteta gdje se student obrazuje na način da su svi kolegiji obrazo-vanja u funkciji pripremanja za praktičan rad. Druga etapa nastavnog predmeta Stručno-pedagoška praksa izvodi se u neposrednoj odgojno-obrazovnoj praksi u školama.

Učiteljski fakultet u Rijeci za potrebe praktičnog osposobljavanja studenata za rad s učenicima primarnog obrazovanja ostvaruje dio studijskog programa

predmeta Stručno-pedagoška praksa u 7 riječkih osnovnih škola – vježbaonica.

Prema studijskom programu Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveuči-lišnog učiteljskog studija program stručno-pedagoške prakse zastupljen je u 3. i 4. godini studija. Izvodi se od 5. do 8. semestra po 30 nastavnih sati u svakom semestru. Prema rasporedu nositeljice predmeta Stručno-pedagoška praksa stu-denti su raspoređeni po školama - vježbaonicama. Na svakog učitelja-mentora raspoređena su po 2 studenta. Tijekom 2 godine realizacije stručno-pedagoške prakse svaki student boravi u 4 škole po 5 nastavnih dana u svakom semestru.

U zimskom semestru praksa se organizira u studenom, a u ljetnom semestru u travnju ili svibnju. Za vrijeme petodnevnog trajanja stručno-pedagoške prakse studenti borave isključivo u školi.

Program stručno-pedagoške prakse stupnjevit je u intenzitetu i proporciona-lan tijeku studija. Nastavna izvedba stručno-pedagoške prakse uključuje interak-tivan odnos svih elemenata didaktičko-metodičkog polja. Izvedbeni oblik realiza-cije predmeta Stručno-pedagoška praksa obuhvaća:

1. uvodno predavanje nositeljice predmeta pri Fakultetu;

2. petodnevni boravak u jednoj od škola vježbaonica u kojima se koriste suvre-mene nastavne strategije i u kojima se, u skladu s izvedbenim programima fakulteta, grupno ili individualno ostvaruje: hospitiranje studenata, individual-ni nastavindividual-ni sati studenata, javindividual-ni nastavindividual-ni sati studenata, uzorna predavanja mentora, analiza provedenog rada, upoznavanje organizacije rada i razvojno-pedagoške djelatnosti škole i druge organizacije, permanentno obrazovanje mentora i rehabilitacijsko-nastavni rad, uz sudjelovanje nastavnika metodike, mentora i studenata;

3. završni susret s nositeljicom kolegija pri Fakultetu uz evaluaciju rada.

Obveze studenata u kontekstu provedbe školske prakse su:

– Redovito prisustvovanje i pohađanje školske prakse;

– Aktivno sudjelovanje u nastavi i ostalim oblicima aktivnosti u školi;

– Pisano praćenje aktivnosti učenika i ostvaraja nastavnih aktivnosti (po naput-cima dobivenim od nositeljice kolegija za pisanje Dnevnika prakse);

– Pomaganje učiteljima u radu, nadasve ukoliko imaju učenike s posebnim po-trebama;

– Održavanje jednog sata redovne nastave ili sata dopunske, dodatne nastave tj. izvannastavne aktivnosti (na trećoj godini, u 5. i 6. semestru, studenti ne održavaju samostalno nastavu);

– Priprema, provođenje, ispravak i vrjednovanje ispita znanja;

– Predočenje potvrde o uspješno obavljenoj školskoj praksi ovjerenoj od strane mentora/ice i ravnatelja/ice škole.

Praćenje i ocjenjivanje studenata unutar predmeta Stručno-pedagoška praksa temelji se na redovitosti pohađanja nastave, aktivnosti u nastavi koja podrazumije-va pisano praćenje svih aktivnosti odgojno-obrazovnog procesa u osnovnim škola-ma u obliku Dnevnika stručno-pedagoške prakse te završnoga pisanog izvješća.

Potrebno je naglasiti važnost poticanja kvalitetne komunikacije svih su-dionika odgojno-obrazovnog procesa, naročito učinkovite interakcije učitelja-mentora i studenata putem razmjene iskustava, mišljenja i ideja u procesima nastave. Studenti se potiču na razgovor, osmišljavanje i pronalaženje krea-tivnih primjera korištenja nastavnih strategija kako bi se kvalitetno djelova-lo na cjedjelova-loviti razvoj učenika, sukladno njihovim individualnim razvojnim mo-gućnostima. Kod studenata se nastoje poticati različite osobne i profesionalne kompetencije.

1.3. Cilj nastavnog rada u nastavnom predmetu Stručno-pedagoška praksa te očekivani ishodi u osposobljavanju studenata

Cilj nastavnog rada u nastavnom predmetu Stručno-pedagoška praksa je upoznavanje studenata s organizacijom rada i života u osnovnoj školi te praktič-na primjepraktič-na teorijskih spozpraktič-naja, stečenih unutar pojedinih predmeta praktič-na Fakultetu u okviru studijskog programa, u redovnom odgojno-obrazovnom nastavnom radu u školi. Stoga se naglašava da je preduvjet realizacije programa Stručno-peda-goške prakse u osnovnoj školi predznanje studenata/ica koje se odnosi na te-meljne pojmove predmeta pedagogija, psihologija i didaktika, prema studijskom programu kojega su već slušali, te predmete svih metodika koje slušaju usporedo s realizacijom stručno-pedagoške prakse.

U nastavku su prikazani očekivani ishodi u osposobljavanju studenata, na-kon izvršenja studijskih obveza za svaki semestar i godinu studija.

Nakon izvršavanja studijskih obveza u 5. semestru (3. godina studija) od studenata se očekuje da: spoznaju opću i specifičnu organizaciju rada i života u školi, kulturnu i javnu djelatnost škole, spoznaju školski menadžment i radne ob-veze učitelja, stručnih suradnika i ostalih zaposlenika škole, analiziraju obveznu pedagošku dokumentaciju i osposobe se za vođenje iste, analiziraju zakonsku regulativu djelatnosti osnovne škole, spoznaju redovni rad, izvannastavne i izvan-školske aktivnosti organizirane u školi, dopunsku, dodatnu nastavu, prisustvuju individualnim i skupnim razgovorima s roditeljima te spoznaju važnost kvalitetne komunikacije s kolegama, kao i s roditeljima – partnerima škole.

Nakon izvršavanja studijskih obveza u 6. semestru (3. godina studija) od studenata se očekuje da: razmatraju opću i specifičnu organizaciju rada i života u školi, kulturnu i javnu djelatnost škole, planiraju, programiraju i pripremaju se za odgojno-obrazovnu djelatnost, samostalno vode pedagošku dokumantaciju, sudjeluju u provođenju i razvijanju zdravstvene, socijalne i ekološke svijesti uče-nika, surađuju sa stručno-razvojnom službom škole, integriraju teorijski steče-na zsteče-nanja i primjenjuju ih u radu, sudjeluju u osmišljavanju redovnog steče-nastavnog sata, izvannastavnih aktivnosti, dopunske, dodatne nastave te sudjeluju u izradi i samostalno izrađuju didaktički materijal.

Nakon izvršavanja studijskih obveza u 7. semestru (4. godina studija) od studenata se očekuje da: analiziraju napredovanje učenika i poteškoće koje se javljaju u odgojno-obrazovnoj djelatnosti, interpretiraju organizacijske elemente nastave, interakcijske odnose učitelja i učenika, kao i niz drugih elemenata zna-čajnih za kvalitetan odgojno-obrazovni rad, primjenjuju suvremene strategije u poučavanju i stalno proširuju svoje spoznaje o njima, kritički interpretiraju podat-ke prikupljene tijekom nastavnih aktivnosti, samostalno vode pedagošku doku-mentaciju, samostalno izvode nastavnu, izvannastavnu aktivnost organiziranu u školi ili na terenu, dopunsku ili dodatnu nastavu, samostalno izrađuju ispitne zadatke i različite didaktičke materijale, samostalno prate i pomažu učiteljima u radu s učenicima s posebnim potrebama te sudjeluju u radu razrednih i učiteljskih vijeća škole.

Nakon izvršavanja studijskih obveza u 8. semestru (4. godina studija) od studenata se očekuje da: razvijaju profesionalni identitet kao učitelji razredne nastave, kritički razmatraju školu u širem društvenom okružju, samostalno raz-vijaju nastavne strategije, interdisciplinarno pristupaju praktičnim problemima odgoja i obrazovanja, analiziraju napredovanje učenika i poteškoća koje se javljaju u odgojno-obrazovnoj praksi, samostalno izrađuju didaktičke kriteri-je ockriteri-jenjivanja i vrednuju znanja, sposobnosti, vkriteri-ještine, radne navike učeni-ka, samostalno sintetiziraju i kritički interpretiraju prikupljene podatke tijekom nastave.

Navedene su kompetencije koje studenti stječu tijekom studija. Uključiva-njem studenata u neposredan rad s učenicima i djelatnicima škole, stječu se dra-gocjena iskustva, kao i mnoštvo kompetencija koje nisu navedene u nastavnom programu Stručne prakse. Didaktičko-metodičkom zbiljom studenti se osposo-bljavaju u izvorišnoj stvarnosti.

2. OSPOSOBLJAVANJe STUDeNATA UČITeLJSKOG STUDIJA ZA